Europski tjedan kodiranja društvena je inicijativa koju podupire Europska komisija. Pokrenuta je još 2013. godine. Njezin je cilj na zabavan, pristupačan i jasan način svima – od najmlađih učenika do odraslih – približiti programiranje, računalno razmišljanje i digitalnu pismenost. Ovogodišnji naglasak je stavljen na umjetnu inteligenciju. Radionice povodom Europskog tjedan kodiranja se provode u listopadu svake godine. U našoj školi u nižim razredima smo ih provodili od 12. do 19. listopada.
Kroz nekoliko radionica naši učenici uronili u zabavan svijet programiranja i korištenja umjetne inteligencije. Učenici prvog razreda matične i područne škole, te učenici drugog razreda područne škole okušali su se u programiranju i korištenju raznih mogućnosti mTiny robota. Tako su vježbali računalno razmišljanje i programiranje, te su vizualno programirali s pomoću blokova.
Učenici od 2. do 4. razreda matične i područne škole sudjelovali su u radionici pod nazivom “Šašavi crtež”. Učiteljica im je davala općenite i šture upute prema kojima su morali nacrtati crtež. Kada su na kraju usporedili radove, nastao je smijeh – svaki je crtež izgledao potpuno drugačije! Kroz ovu zabavnu vježbu učenici su shvatili ključnu lekciju: računalu (i umjetnoj inteligenciji) moramo dati točne i detaljne upute želimo li dobiti željeni rezultat. To smo odmah povezali s pojmom prompta (naredbe/poticaja) koji koristimo u komunikaciji s tehnologijom.
Nakon što su naučili kako pravilno postavljati pitanja, učenici su krenuli u istraživanje umjetne inteligencije. Postavljali su joj svi ista pitanja istovremeno kako bi provjerili njezino „znanje”, a iznenadilo ih je što je UI na jednaka pitanja davala različite, kreativne odgovore. Na ovaj način smo naučili da ne trebamo u potpunosti vjerovati umjetnoj inteligenciji te da trebamo provjeriti sve što nam daje kao odgovor.
Na kraju su svi razredi rješavali kviz prepoznavanja fotografija. Trebali su uočiti razliku između fotografija napravljenih umjetnom inteligencijom i stvarnih fotografija. Zajedno su kroz uočavanje detalja poput neobičnih sjena, nepravilnih linija, čudnih prstiju ili previše “savršenih” tekstura naučili kako kritički promatrati sadržaj na internetu i prepoznati što je stvarno, a što je izradila umjetna inteligencija.
